Davanje zemljišta za izgradnju skloništa
Kako se često događa da lokalna samouprava nema zemljište na kojemu bi izgradila sklonište i to je realan problem koji otežava provedbu Zakona, tijekom rada Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja 2015./2016. godine udruga Prijatelji životinja podržala je prijedlog predstavnika zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.
Ponavljamo još jednom ovaj prijedlog i tražimo očitovanje o mogućnosti da se propiše Prijedlogom Zakona o zaštiti životinja.
Prijedlog je da se u članak 65. Prijedloga Zakona o zaštiti životinja doda novi stavak koji bi glasio:
''U slučaju iz stavka 1. kada je jedinica područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada investitor izgradnje skloništa za životinje, RH daje odgovarajuće zemljište bez naknade jedinici područne (regionalne) samouprave ili velikoga grada, uz uvjete da je isto predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom i da jedinica područne (regionalne) samouprave preuzme obvezu rada skloništa najmanje 10 godina od dana ishođenja uporabne dozvole.''
Obrazloženje predstavnika Grada:
''Izneseni prijedlog temelji se na sljedećim razlozima:
1. Prema načelu supsidijarnosti, središnja vlada ne može se miješati u ono što je u nadležnosti lokalnih i područnih vlasti. Jedinice lokalne i područne samouprave imaju pravo na vlastite prihode, a središnja država je dužna pomagati jedinice lokalne samouprave (županije i veliki gradovi su sastavni dio lokalne samouprave). Izmjenama propisa u prošlosti došlo je do stavljanja novih nadležnosti lokalnim samoupravama, ali im za to nisu osiguravana potrebna financijska sredstva.
2. Davanje/poklon zemljišta (a uobičajeno je to poljoprivredno zemljište koje je temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu vlasništvo RH) RH pomaže regionalnoj samoupravi koja na taj način dobiva i konkretnu pomoć od strane središnje države.
U sklopu razvoja i rada skloništa pitanje zemljište je jako bitno, ali predstavlja tek dio troška lokalne samouprave (npr. trošak građevinske dokumentacije, izgradnje i svih nadzora, komunalnog opremanja parcele – prilazni put, električna energija, plin, voda; opremanja s opremom za obavljanje djelatnosti itd.), ali je bitno da budući investitor (lokalna samouprava) dobije i pomoć od središnje države, makar i u ovom naturalnom obliku.
U prijedlogu je pomoć namijenjena isključivo lokalnim vlastima uz utvrđivanje određenih uvjeta za darovanje. Na taj način izbjegavaju se mogućnosti špekulacija vezanih uz zemljište/a (preprodaje, prekid rada skloništa i njegova ''prenamjena'' u drugu namjenu itd.) s obzirom na to da zemljište na kojemu se gradi buduće sklonište nije komunalno uređeno (najčešće) te je u naravi oranica, pašnjak ili neplodno zemljište (katastarski). Za planiranu izgradnju i stavljanje u funkciju potrebno je niz znatnih financijskih ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Komunalnim uređenjem infrastrukture, okolne parcele postaju pogodne za korištenje i za druge namjene (gospodarstvo, mješovita namjena, stambena namjena). Iz tih razloga u prijedlogu se navodi i svojevrstan 'osigurač' za korištenje zemljišta u skladu s ugovorom kojim se reguliraju imovinsko-pravni odnosi.
Rok i njegova dužina mogu varirati. Ako uzmemo kao kriterij garanciju zgrade, tada je rok 10 godina, toliko su rokovi garancije (građevinski) na bitne elemente zgrade (krov, zidovi, itd.), ali ne bi bilo pogrešno staviti rok od 20 godina, s obzirom na to da se računovodstveno zgrada amortizira stopom od 5 % godišnje, što znači da će zgrada novog skloništa stavljenog u funkciju danas biti amortizirana kroz 20 godina.
3. Postojeći sustav skloništa u RH uglavnom ima jedan značajan problem – privatni sektor, ako se odluči na investiranje sredstava u izgradnju skloništa, očekuje i povrat investicije (zato se i formiraju trgovačka društva). Istovremeno postojeća regulativa (Zakon o proračunu, Zakon o javnoj nabavi) propisuju javnom naručitelju (gradovi, županije) da se za usluge (ako je vrijednost usluge viša od 200.000 kn) raspisuje otvoreni postupak javne nabave male vrijednosti. Iz tih razloga teško je vjerovati da će privatni poduzetnici ulagati značajna sredstva u opremu, infrastrukturu i osoblje, ako su svjesni da sljedeću proračunsku godinu ne moraju nužno pružati uslugu, a samim time njihova investicija predstavlja negativno poslovanje uz značajan financijski gubitak.
Zbog toga je predloženo rješenje, kojim se lokalnim samoupravama osigurava zemljište, u biti mjera kojom se olakšava izgradnja skloništa (financiranog sredstvima proračuna, javno-privatnim partnerstvom ili drugim izvorima financiranja), bez obzira na to hoće li ih lokalne samouprave voditi same, putem neprofitnih organizacija (ustanove) ili vlastitih trgovačkih društava (tada je moguće izuzeće u smislu Zakona o javnoj nabavi) ili će se osigurati pružatelj usluge putem javne nabave najboljem ponuditelju.''
Navedeni prijedlog podržavamo i smatramo važnim uvrstiti ga u Zakon. Izgradnja skloništa predstavlja velik trošak jedinicama lokalne samouprave s obzirom na troškove izgradnje infrastrukture i potrebne građevinske dokumentacije. Stoga bi im pomoć države davanjem zemljišta bez naknade za gradnju skloništa itekako mnogo značila.
Osiguravanjem zemljišta država bi olakšala izgradnju skloništa za životinje i potaknula lokalne samouprave da grade skloništa na vlastitom zemljištu umjesto da sklapaju ugovore s veterinarskim stanicama. Takva mogućnost bila bi za njih dugoročno financijski povoljnija i učinkovitija za provedbu Zakona.
Udruga je, kao članica Povjerenstva za izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja, podržala ovaj prijedlog tijekom rada Povjerenstva 2015./2016. godine.
Objavljeno: kolovoz 2016.
![Sklonište u Dumovcu [ 998.49 Kb ]](/data/image_3_10745.jpg "Sklonište u Dumovcu [ 998.49 Kb ]")
