Komentar Prijatelja životinja na javno savjetovanje o Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu
Udruga Prijatelji životinja pohvaljuje uvođenje članka 14a. kojim se nalaže obvezna naplata plastičnih vrećica na prodajnim mjestima od 2019. godine. Ovo je konkretna mjera koja se pokazala učinkovitom za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica u drugim europskim zemljama koje su ju uvele. Na ovaj način u potrošačima se potiče svijest o tome da plastične vrećice ni u kojem koraku svog životnog ciklusa nisu besplatne: derivati su nafte i zemnog plina, nepogodne za reciklažu zbog kontaminacije, male težine i visoke cijene procesa te se rijetko iznova koriste. Na odlagalištima i u prirodi se teško razgrađuju, završavaju po drveću i u vodenim tokovima, ugrožavaju živote životinja koje se u njih upetljavaju ili ih zamjene za hranu, prijete cijelim ekosustavima jer se u fazama raspadanja nakupljaju u morima, ulaze u hranidbene lance itd.
Edukacija potrošača o potrošnji plastičnih vrećica izrazito je bitna, te bi se trebala fokusirati na održivije, odnosno trajnije višekratne alternative poput platnenih torbi, košara, čvrstih plastičnih vrećica za nošenje, jer svaka je potrošnja vrećica prekomjerna.
Predlažemo da se uz zabranu laganih, zabrani i besplatno dijeljenje vrlo laganih vrećica za nošenje kako bi se odvratilo potrošače od zloporabe istih. Smatramo da niti jedna vrećica ne bi trebala biti besplatna, jer to zaista i nije.
Kako bi ova mjera uistinu postala efikasna, smatramo potrebnim u točki (2) odrediti konkretnu minimalnu cijenu plastične vrećice. „Nabavni troškovi” vrećice mogli bi biti nekoliko lipa, što je premalo da potrošače nagna na promjenu navike uzimanja vrećice, čime ovakva odredba gubi na smislu. Pozivamo Ministarstvo da odredi minimalnu naplatnu cijenu vrećice u vrijednosti barem 1 kune. Uz to predlažemo da dio iznosa od naplate vrećica odlazi u fond za zaštitu okoliša za financiranje ekoloških i održivih projekata.
Naime, kako bi potrošači bili potaknuti da odvoje novac za trajniju, ekonomičniju i višekratnu vrećicu, odnosno ponesu svoju torbu ili vrećicu od kuće, iznos lagane jednokratne vrećice treba biti adekvatan da potakne razmišljanje o stvarnoj vrijednosti te vrećice. Ona uključuje i ekološku štetu koju vrećica može prouzročiti, što će nagnati potrošače da radije izaberu za sebe i okoliš bolje rješenje.
Udruga Prijatelji životinja kampanju za zabranu distribucije besplatnih plastičnih vrećica pokrenula je uz podršku udruge Zelena akcija i drugih udruga 2009. godine. U sklopu kampanje peticiju za zabranu plastičnih vrećica potpisalo je više od 27.000 građana, što ukazuje na visoku ekološku osviještenost hrvatskih građana o problematici plastičnih vrećica. Osim brige za okoliš i životinje, ova mjera je nužna i u okviru ispunjavanja zahtjeva EU-a, koji od Hrvatske traži višestruko smanjenje potrošnje plastičnih vrećica. Trenutno se u Hrvatskoj godišnje potroši čak 150–170 vrećica po stanovniku.
Hrvatska kao turistička zemlja ima dodatne razloge da odredi stroge propise i time zaštiti svoje šume, obalu, rijeke, jezera i more. Stoga još jednom pozdravljamo ovu odredbu i apeliramo da ona postane još konkretnija kako bi bila učinkovita.
