Pčele ili med!
Proces oprašivanja je savršen, ali zbog utjecaja čovjeka i krhak lanac stvaranja u kojemu pčele imaju jednu od vodećih uloga. O njemu ovisi opstanak svijeta kakvog poznajemo. Ako se izumiranjem pčela taj lanac jednom prekine, neće postojati način na koji ćemo ga moći ponovno uspostaviti.
Negativni ekološki aspekti uzgoja pčela i korištenja meda te proizvoda od meda:
- izumiranje stotina vrsta divljih pčela zbog davanja prednosti uzgoju jedne vrste pčela – medarica
- uvoz agresivnijih vrsta pčela koje ugrožavaju domaće pčele, što pridonosi izumiranju domaćih vrsta
- uništavanje cijelih staništa domaćih pčela zbog uvoza pčela i uzgoja pčela medarica
- "poremećaj raspada kolonija" (colony collapse disorder, CCD) – rapidno nestajanje pčela kao vrste.
Opasnosti konzumacije meda za ljudsko zdravlje:
• botulizam – rijetka paralitička bolest uzrokovana bakterijom Clostridium botulinum iz meda – jedna od najotrovnijih tvari poznatih čovjeku, koja uzrokuje teško oštećenje živaca, paralizu mišića tijela i dišnih mišića te može dovesti do zaustavljanja disanja i fatalnog ishoda. Sama medicinska struka strogo upozorava na opasnosti davanja meda djeci do jedne godine starosti, trudnicama i dojiljama.
- alergijski šok u dojenčadi zbog peludi
- visok glikemijski indeks – konzumacija meda pogađa tijelo slično prerađenom šećeru (u 300 grama meda ima više od 250 grama šećera)
- hiperaktivnost – posljedice konzumacije meda slične su posljedicama konzumacije prerađenog šećera
- opasnost upotrebe meda u dijabetičara
- opasnost konzumacije meda u alergičara
- med je prepun pesticida, akumuliranih na mjestima ispaše
- med je prepun otrova kojim se tretiraju košnice i pčele
- kloramfenikol – tvar zabranjena u hrani čak i u tragovima, koju često sadrži uvozni med
- antibiotici u medu – koje je registrirao Rapid Alert System for Food and Feed (RASFT EU).
Negativni etički aspekti korištenja meda:
- zarađivanje na medu zahtijeva genetičku manipulaciju i iskorištavanje pčela
- ostvarivanje profita medne industrije uvjetuje držanje pčela u neprirodnim uvjetima života
- uzgoj pčela uzrokuje stresan način transportiranja pčela
- ekomed nastaje na isti način kao i konvencionalni – pčelama uzimaju med, a hrane ih šećerom
- i konvencionalni i ekomed znače uzgoj pčela neprirodno prekomjerno namnoženih u košnicama
- med nije prirodna hrana za čovjeka jer takav med pčele ne daju kao višak i dobrovoljno, s obzirom na to da ga proizvode za svoje potrebe.
S aspekta sirove prehrane:
- sirova hrana je hrana namijenjena "svima", kako onima koji jedu meso tako i vegetarijancima i veganima, a med potječe od pčela i time predstavlja namirnicu životinjskog podrijetla
- med ne može biti dio sirove prehrane, kao što to nije ni meso, iako ga se može jesti sirovog.
Ono što možemo učiniti jesu postupci revitalizacije vrsta i staništa divljih pčela za koje još ima spasa. Svaki pojedinac može umjesto korištenja meda i proizvoda od meda (pčelinji vosak, propolis, matična mliječ itd.) dati prednost ekološki i etički prikladnim proizvodima za zaslađivanje i širu upotrebu, kao što su veganske grožđane masti, svijeće i slično. U receptima se mogu koristiti agavin sirup, rižin sirup, javorov sirup, melasa, ječmeni slad, suho voće ili voćni šećer.
Objavljeno: rujan 2017.
![Pčela [ 15.82 Kb ]](/data/image_2_5430.jpg "Pčela [ 15.82 Kb ]")
